Povijest Tučepi
Nikad zaboravljena uspomena iz prošlosti koja je odredila i naš život
Slušate pjesmu; Stari Pjer - stihovi i glazba. Đ. Novković
Povijest Tučepi slobodno možemo podijeliti u 2 kategorije; povijest starih tučepskih zaselaka i povijest mjesta Tučepi uz more čiji je značajniji razvoj započeo nakon potresa 1962.
Te zlokobne 1962. Tučepi je pogodio veliki potres koji je svojom silom od 7,2 stupnja prema richteru iz korijena promijenio kompletan život žitelja tog i lijepog zanimljivog mjesta. Do tada su svi Tučepljani živjeli u više manjih zaselaka (Potpeć, Srida Sela, Šimići, Čovići, Postup) smještenih podno vrletnog Biokova (1762 m). Preživljavali su mukotrpnim radom, uglavnom obrađujući svoju škrtu zemlju u Tučepima, na planini Biokovo kao i ovu, na kojoj se danas nalaze naši lijepi apartmani. U takvom načinu življenja rađale su se i umirale generacije tučepskog življa. Nakon potresa početkom 60-tih sve više Tučepljana seli se bliže moru, grade nove kuće pokušavajući osigurati svoj opstanak novom djelatnosti – turizmom. Početak je to odumiranja starih tučepskih zaseoka i nastanak mjesta Tučepi kakvog poznajemo danas. Do tada na uskom pojasu priobalja gotovo da nije ni postojalo stambenih objekata.
Nekoliko plemićkih ljetnikovaca, par ribarskih nastambi te hotel Jadran jedini su objekti koji su se nalazili uzduž tučepske plaže. Daljnjim razvojem turizma dolazi do nagle urbanizacije priobalja te se osim privatnih kuća grade hoteli, škola, šetnica, lučica, pošta, vatrogasni dom, banka, ljekarna i sve ostalo što čine Tučepi danas.
Iako se Tučepi prvi put spominju 1434. god. u Kreševskoj povelji, njihova povijest je puno starija. U blizini Tučepi dokazano je postojanje ljudskih zajednica gotovo 6000 godina prije Krista (špilja Bubnjevača, Makarska), ipak za Tučepi takvih dokaza nemamo. Sigurno je da su Tučepi bile naseljene još u ilirsko doba. Najstariji pokazatelj naseljenosti Tučepi je srušena ilirska gradina (iznad Sride Sela, V.-VI. stoljeće prije Krista) kao i niz još starijih tumula (Biokovo, Volicija, Sutvid, Ravnice).
Uostalom, jedna od teorija o podrijetlu imena Tučepi vezana je za Ilire. Riječ Tučepi na ilirskom ima značenje mjesto pored izvora. Upravo je za Tučepi karakterističan veliki broj izvora pitke vode. Vjerojatno su i prvi grčki kolonizatori plovili Tučepskim dijelom Jadrana. Iako na kopnu nisu pronađeni njihovi tragovi, na to nas upućuju nalazi iz bliskog podmorja (helenističko sidro, Podgora; vojna kaciga, Makarska). O boravku Rimljana na ovim prostorima svjedoči nam više terena bogatih površinskom keramikom kao i niz slučajnih nalaza. Pored hotela Neptun, na Gradcu i Poračama bile su smještene ville rustice. Nešto veća villa rustica ubicirana je na prostor Okrumnice. Na istočnom kraju sela, na južnim obroncima uzvišenja Sutvid otkrivene su stele s natpisima, skeletni grobovi, različiti grobni inventar i nekoliko primjeraka rimskog novca (II.-IV. st.). Nažalost, većina spomenutih lokaliteta tek čeka adekvatna arheološka istraživanja te prezentaciju nalaza široj javnosti.
Srednjovjekovna povijest započinje dolaskom Hrvata u VII.-VIII. st. Po svom dolasku brzo prihvaćaju vještine potrebne za život u novom okružju, napose, vjeru koju tu zatiču - kršćanstvo. Odanost novoj prihvaćenoj vjeri ostavila nam je u naslijeđe zavidnu kulturnu baštinu u vidu velikog broja sakralnih objekata, crkvi i kapelica. Izgrađivane tijekom cijele povijesti većina je opstala i danas.
-Na samom vrhu Sutvida, na predpovijesnom lokalitetu, nalaze se temelji crkve sv. Vida. Pretpostavlja se da su Hrvati doseljenjem u ove krajeve u VII. st., na tom mjestu štovali svoga boga Svevida te pošto su se pokrstili, pretvorili su poganski hram u kršćansku crkvu.
- U podnožju Biokova, iznad Sride Sela otkriveni su ostaci starohrvatske crkvice sv. Martina s nekropolom iz XI. ili XII. st. (državna zaštita, reg. br. 12).
- Crkva sv. Jure s kraja XII. i početkom XIII. stoljeća nalazi na krajnjem jugozapadu naselja, nedaleko od morske obale, u blizini hotela Neptun. Podignuta je na temeljima ranokršćanske crkve (V.-VI. st.), odnosno ranije ville rustice (I. st.). Prvi put se spominje 1311. god. u imovniku župne crkve. Uz crkvu nalazi se srednjovjekovna nekropola. Na lokalitetu se nalazi stela iz 1. st., koja se smatra najranijim sepulkralnim spomenikom u Makarskom primorju. Dugo je vremena smatrana nadgrobnim obilježjem dužda Petra I. Candiana koji je poginuo, nedaleko lokaliteta, u pomorskoj bitci s Neretvanima 18. rujna 887. godine.
- Crkva sv. Kate nalazi se u selu poviše Šarića kuća. Prvi put se spominje g. 1541. u imovinskom popisu stanja župe.
- Crkva Gospina rođenja na groblju iz temelja je podignuta nakon potresa klesanim kamenom g. 1963.-1965. na mjestu starije crkve iz XVIII. stoljeća koja se spominje 1703. godine. Pri obnovi ove barokne crkve, u temeljima su otkriveni arhitektonski ukrasni, dijelovi koji su pripadali starokršćanskoj crkvi (5. - 6. st.). Crkva je temeljito obnovljena 2003. godine. Crkva je pod državnom zaštitom (Reg. br. 104). Pred zapadnim pročeljem nalaze se četiri srednjovjekovne ploče s karakterističnim reljefnim ukrasima iz onoga doba: prikaz mača i štita s ružom ili polumjesecom, te križem preko cijele ploče.
- Crkva sv. Mihovila je ispod zaselka Grubišić u Potpeći, a podigao ju je u XVIII. st. M. Grubišić. Ona je jednostavna građevina s gotičkim prelomljenim svodom. Obnovljena je 2002. godine.
- Župna crkva sv. Ante Padovanskog izgrađena je u Sridi Sela g. 1898.-1901. od klesanog kamena u neoromanici. Stara crkva Sv. Ante bila je iznad stare župne kuće gdje je danas kapelica sv. Roka. Crkva je stradala u požaru 1891. godine. Potom se počela graditi današnja župna crkva sv. Ante u Sridi Sela 1898. godine. Prema predaji, izgrađena je 1602. godine. Uza nju je g. 1747. podignut zvonik, ali ga je već sljedeće 1748. srušila bura. U crkvi su orgulje zagrebačkog majstora M. Heferera iz 1912. g. Iako se stanovništvo preselio bliže moru, ta je crkva i danas župna crkva.
- Crkvica sv. Roka poviše stare župne kuće izgrađena je 1924. g. na temeljima zvonika stare crkve sv. Ante.
- Crkva sv. Nikole Tavelića poviše Jadranske magistrale na Kraju počela se graditi 1974. prema nacrtu arh. Ante Rožića. Njezin donji dio, predviđen za vjeronaučnu dvoranu, dovršen je i blagoslovljen 19. II. 1978. Iznad dvorane 1984. g. počela je gradnja crkve koja je završena i posvećena 18. XI. 1989. g. 1991. Uz crkvu je podignut i zvonik prema nacrtu ing. Ante Rožića. Crkva je moderna betonska građevina u obliku šatora. U crkvenom dvorištu je poprsje fra Ante Šimića, rodoljuba i narodnog prosvjetitelja.
Od XV. do XVII. st. tim prostorima vladaju Turci, no i poslije, za vrijeme uspostavljanja mletačke vlasti, tijekom XVIII. st., zbog specifičnosti položaja na granici s turskim carstvom, lokalno stanovništvo je sudjelovalo u mletačko-turskim sukobima. Iz tog razdoblja, na širem području Gornjih Tučepa, sačuvalo se nekoliko fortifikacijski i fortifikacijsko-stambenih objekata – kula s obilježjima narodnog graditeljstva: Šarića kula, Bušelića kula, Lalića kula, u istoimenim naseljima koje su služile za obranu od turskih napada.
Na samoj obali sačuvana su tri barokna ljetnikovca iz 18. st., a izgradili su ih imućni članovi primorskih plemićkih obitelji Grubišića, Ivaniševića i Kačića. Najimpresivniji je ljetnikovac opata Klementa Grubišića - današnji hotel "Kaštelet". Za vrijeme svog putovanja po Dalmaciji Alberto Fortis (1741. - 1803.) boravio je upravo u ljetnikovcu Kaštelet. U povijesti je ostao zabilježen podatak da je upravo tu, za vrijeme njegovog boravka, održana prva poznata rasprava o starom hrvatskom pismu – glagoljici.
Tučepi poslije 1962 g. možete ukratko pročitati ovdje.
[Na vrh]
